Za RB Kolubara odobren kredit

Bez autora
Aug 07 2011

Rudarski basen "Kolubara" uveliko se priprema za otvaranje tri nova ugljenokopa, koji će obezbediti sigurno snabdevanje strujom u narednim decenijama. Za te investicije, kakvih po vrednosti i značaju u Srbiji nije bilo proteklih nekoliko decenija, lazarevački kolektiv dobio je kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj i Nemačke razvojne banke "težak" 150 miliona evra. Stručnjaci u najvećem srpskom energetskom gigantu uveliko pripremaju projekte i neophodnu dokumentaciju, da bi naredne godine - na vreme - počelo otvaranje površinskih kopova "C", "E" i "Južnog polja", koji bi trebalo, prvenstveno, da zamene čuveno "Polje D" sa kojeg je, decenijama, stizalo više od 40 odsto uglja kompletne "Kolubare". Izuzetno povoljan kredit velika je privilegija za naš kolektiv...

Za RB Kolubara odobren kreditRudarski basen "Kolubara" uveliko se priprema za otvaranje tri nova ugljenokopa, koji će obezbediti sigurno snabdevanje strujom u narednim decenijama.

Za te investicije, kakvih po vrednosti i značaju u Srbiji nije bilo proteklih nekoliko decenija, lazarevački kolektiv dobio je kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj i Nemačke razvojne banke "težak" 150 miliona evra.

Stručnjaci u najvećem srpskom energetskom gigantu uveliko pripremaju projekte i neophodnu dokumentaciju, da bi naredne godine - na vreme - počelo otvaranje površinskih kopova "C", "E" i "Južnog polja", koji bi trebalo, prvenstveno, da zamene čuveno "Polje D" sa kojeg je, decenijama, stizalo više od 40 odsto uglja kompletne "Kolubare".

- Izuzetno povoljan kredit velika je privilegija za naš kolektiv. Do sada su pare iz Evrope teško ulagane u rudarstvo, zbog brige za ekologiju, ali smo ozbiljnim i temeljnim studijama, ipak, dokazali da ugalj, kao izvor energije, još nema alternativu, i da se kroz projekt homogenizacije uglja značajno unapređuje i komponenta zaštite životne sredine - kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor Rudarskog basena "Kolubara", navodeći kako je uštedama i boljim upravljanjem, tokom prošle godine obezbeđeno 80 miliona evra sopstvenih sredstava za investicije.

Time će se, pre svega, "pokriti" troškovi eksproprijacije zemljišta - zbog širenja postojećih površinskih kopova - pa je plan da se i tokom 2011. izdvoji isto toliko iz vlastitih izvora!

- Krediti Evropske banke za obnovu i razvoj i Nemačke razvojne banke biće uloženi za nabavku bagera, transportera, odlagača za nove kopove, ali i postrojenja za homogenizaciju uglja, kako bi termoelektrane radile efikasnije, uz smanjenu emisiju štetnih gasova. Zahvaljujići ovim investicijama, "ozdraviće" i "Kolubara metal", trenutno najveća firma mašinske industrije u Srbiji, sa oko 3.000 zaposlenih, koja je u sastavu Rudarskog basena, ali predstavlja šansu za kompletnu domaću mašinogradnju - precizira Ćeran.

"Kolubara" je, inače, bila hronični gubitaš, a od 2009. posluje pozitivno, sada ostvarujući profit od dvadesetak miliona evra godišnje!

- Ne trošimo pare iz budžeta, niti dobijamo ikakve subvencije. Naprotiv, plaćanjem poreza i doprinosa za oko 10.000 radnika i namirivanjem drugih dažbina "Kolubara" značajno puni državnu kasu... U protekle dve godine, prihod od prodaje uglja povećali smo za oko deset miliona evra, a i troškovi famoznog zakupa privatne mehanizacije, u odnosu na 2008, smanjeni su za čak 40 miliona evra! Istovremeno, nabavili smo 25 kamiona, po dvadesetak teških mašina i terenskih vozila za prevoz radnika na kopovima, a planiramo da kod domaćih banaka uzmemo pet miliona evra kredita kako bi dogodine troškovi zakupa bili još manji - najavljuje Nebojša Ćeran, uveren da će otvaranje novih površinskih kopova obezbediti nesmetano snabdevanje ugljem termoelektrane "Nikola Tesla" u Obrenovcu i preduprediti uvoz ogromne količine struje, čak i restrikcije koje su pretile.

Vreoci

Još 2007. godine programske osnove za raseljavanje, samim tim i za izmeštanje groblja, usvojile su mesna zajednica Vreoci, "Kolubara", EPS i opština Lazarevac, uz saglasnost vlade Srbije. S obzirom na to da više od 800 Vreočana radi u "Kolubari" i zavisnim preduzećima, kod većine meštana postoji svest o neophodnosti iseljenja, pa je sa više od 90 odsto domaćinstava potpisan ugovor - tvrdi Nebojša Ćeran (na slici).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik